Quantcast
Channel: Montray Kréyol - Le bloc-notes d'Hector POULLET
Viewing all articles
Browse latest Browse all 71

LIVÈNAJ KRÉYOL

$
0
0
Tan é Sézon 8

LIVÈNAJ KRÉYOL

par Hector Poullet
Partager: 

Kimoun ka sonjé  livènaj kréyòl ankò ? Asiré lajennès, ka touvé-yo adan boulvèsé trafalga linivèsité Lézantiy jòdi, pa janmé tann palé sa ! Asiré sa an kay di la  ké sann on léjann ba-yo.  An kay palé-yo on tan ola Linivèsité Lézantiy é Laguiyàn té anni on pongni-moun mé on pongni simans-lèspwa.

An tan-lasa onlo Linivèsité-Fwans té ka fè  université d’été a-yo é konmdifèt nou pa tini sézon-lasa kotésit. Alòs GEREC té mété si pyé  « livènaj kréyòl », sa pasé si an ka byen sonjé an juiyé 1984.

An tan-lasa Gérec té on ékip solid doubout-oka adan on  Linivèsité i pòkò té konnèt chiraj  é totoblo nou ka vwè alèkilé.

An tan-lasa on grangrèk Gerec noutout konnèt té ni labitid di : « nou pa tini pétwòl, mé nou ni kréyòl ». Konmdifèt yo rivé sanblé asi kanpis Chèlchè tout kréyolis-amatè pa si bò kotésit Lanmérik, gran kon piti, pou on simenn réflèksyon é kalkilasyon asi kréyòl. Sé pannan simenn-lasa an vini konnèt é  bon zanmi èvè  onlo adan moun jòdi ka konté pou kréyòl : moun Gwadloup, Guiyàn, Matinik  mé osi moun Dominik é Sent-Lisi. Voyaj avyon péyé, lojé asi kanpis-la, nouri adan restoran linivèsité, tousa pou apwochan venn-senk moun, pannan on simenn ! Woulo ba séla i té okipé dè tousa la ! Yo montré moun kijan tipawòl-la té ka di,  ti péyi, ti mès, pa té vré.

Si Linivèsité Lézantiy é Laguiyàn té gadé balan-lasa, linité-lasa, déterminasyon-lasa, lyannaj-lasa, asiré pa pétét kréyòl-la té ké on lakévè bon zen pou fè moun toupatou adan Lakayib, vini pou étidyé adan Linivèsité an-nou, ki fwansé ki kréyòl épi dòt disiplin ankò. Asiré pa pétèt kréyòl-la té ké gangné galon. Nou té kay pati pou fè lang gangann an-nou vini prèmyé lang Lakarayib. Sa té ké vini sitèlman byen, sitèlman bèl,   kifè zansèt an-nou, séla i pa janmé palé ni Fwansé, ni Anglé, ni Pangnòl,  yo té ké kontan kèlanswa la yo yé jòdila. Ay sav, dépafwa on gout-dlo pé fè on bokit-dlo débòdé, sa pé nou té ké asi chimen kaskòd pou bon.

An toujou ni labitid li asi Montray tout wélélé-chiktayaj ka boulvèsé Linivèsité an-nou jòdi-la. Pa pli ta ki  simenn pasé an li on artik Misyé Antwàn  maké « Quel jeux joue l’Etat ? » Mèsi Antwàn ! Mi on kèsyon noutout konnèt répons-la. Répons-la té ja maké adan  Le Prince,  on liv Machiavel maké an 1532 ! On liv filozofi-politik pou fè lédikasyon a tout jenn Prens-potanta é  moun kay touvé-yo adan machin politik a pouvwa : « diviser pour régner ». On prensip Léta fwansé, ki lè i adwèt, kil è i  agòch, toujou sèvi èvè-nou Gwadloup/Matinik.

Sé grangrèk an-nou la, séla ka chèché pwan pouvwa adan politik a Linivèsité-la, pou trapé o pli bon zo,  yo pé pa di yo pa sav sa. E si magré yo plis ki konnèt sa léta vlé, ki jé-bésé léta ka jwé,  si magré yo konnèt konsékans sa kay ni pou péyi an-nou, si yo ka lésé vorasité agoulou a-yo pwan lanmen asi konprinèt a-yo, si yo pa vlé moli asi swèf a pouvwa é volonté divizyon a-yo, si yo pa vlé vwè sé jistikont sa Léta ka atann yo fè, pou i lavé men a-y aprésa kon Ponce Pilate fè, pou nou trapé anni on ti kyoukyout linivèsité, on linivèsité pou timoun a maléré, si yo pa vlé moli asi sa : alòs fo yo sav  yo MODI. Gangann an-nou, kèlanswa la yo yé ka modi-yo. MALEDISYON ka touvé-y k’on kabwèt a bèf, i ké pwan tan i ni pou i pwan, mé i ké fini pa tonbé asi-yo on jou k’on mato asi fèblan a mason, asiré pa pétèt. Alòs, penga vini chigné aprésa é mandé p’on kalité bondyé padon, mandé : ka an fè ? Poukisa ?

 Bouch an-mwen sé bouch a kabrit. Zòt pé kwè-mwen.

èKtò.

 

Bwètamo : vocabulaire.

Alèkilé : en ce moment.

Boulvès é trafalga : remue-ménage, désordre.

Chiraj : déchirement, dissensions.

Doubout-oka : prêt à la riposte.

Gangann : ancêtre.

Gerec : Groupe d’Etude et de Recherche en Espaces Créolophones.

Grangrèk : savant, mandarin.

Jé-bésé : jeu à qui perd gagne, à malin malin et demi.

Kifè / kifèwvwè : si bien que.

Konmdifèt : en effet.

Kyoukyout : croupion.

Lak : appâts.

Totoblo : brigandage.

Wélélé : scandale.

Zen : hameçon.


Viewing all articles
Browse latest Browse all 71